Razlika između koristoljublja i interesa u kontekstu kaznenog prava je ključna za razumijevanje motiva i namjera počinitelja kaznenog djela. U hrvatskom kaznenom pravu, koristoljublje se često spominje kao motiv za počinjenje kaznenog djela, dok se interes može odnositi na širi spektar motiva, uključujući i one koji nisu nužno povezani s materijalnom dobiti.

Razumijevanje ovih pojmova zahtijeva analizu relevantnih odredbi Kaznenog zakona i sudske prakse.

Koristoljublje kao Motiv Koristoljublje se u kaznenom pravu odnosi na pobudu za počinjenje kaznenog djela radi stjecanja materijalne koristi, odnosno imovinske koristi. To znači da je glavni motiv počinitelja želja da se obogati, stekne materijalna dobra ili izbjegne financijski gubitak. Primjeri kaznenih djela počinjenih iz koristoljublja uključuju krađu, prijevaru, pronevjeru i druga kaznena djela usmjerena na stjecanje imovinske koristi.

U članku 40. stavku 5. Kaznenog zakona, navodi se da za kaznena djela počinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.[1]

Interes kao Širi Motiv Interes, s druge strane, može obuhvaćati širi spektar motiva koji nisu nužno ograničeni na materijalnu korist. Interes može biti politički, ideološki, osobni ili bilo koji drugi motiv koji pokreće počinitelja na počinjenje kaznenog djela. Primjeri kaznenih djela počinjenih iz interesa uključuju politički motivirana ubojstva, terorizam, ili djela počinjena iz osvete ili ljubomore.

U kontekstu odmjeravanja kazne, sud će, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.[1]

Zaključak U sažetku, koristoljublje je specifičan oblik interesa koji se odnosi na motiv stjecanja imovinske koristi, dok interes obuhvaća širi spektar motiva, uključujući i one koji nisu nužno povezani s materijalnom dobiti. Razlikovanje ova dva pojma važno je za razumijevanje motiva počinitelja i za odmjeravanje kazne u kaznenom postupku.

Answer Provided by www.iAsk.ai – Ask AI.